U utorak, 28. travnja 2026., u Kajkaviani – Fellerovoj zgradi održano je predstavljanje monografije „Album Ksavera Šandora Gjalskog”, izdanja koje fotografijama, pismima, razglednicama, obiteljskim zapisima i drugom dokumentarnom građom donosi intimniji pogled na život jednoga od najvažnijih hrvatskih književnika.
O knjizi su govorili autori: Jasna Balaško, povjesničarka i književnica te dugogodišnja istraživačica života i djela Ksavera Šandora Gjalskog; Branka Tuđa Kanceljak, ravnateljica Gradske knjižnice „Ksaver Šandor Gjalski” Zabok; Branko Piljek, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Zabok; i Goran Škrlec, voditelj Gradske galerije Zabok. Predstavljanje je moderirala Ines Krušelj Vidas, predsjednica Kajkaviane.
Kroz razgovor je publici približena građa koja stoji u temelju monografije, ali i širi obiteljski, društveni i kulturni kontekst iz kojega je Gjalski izrastao. Posebno je zanimljiv bio dio posvećen Gjalskijevoj obitelji, njezinoj povijesti te tragičnim sudbinama pojedinih članova. Predstavljeno je i obiteljsko stablo, koje je dodatno osvijetlilo složene odnose, nasljeđa i životne priče povezane s Gjalskim.
Građa koju monografija donosi omogućuje drukčiji pogled na pisca: ne samo kao autora čija su djela obilježila hrvatsku književnost, nego i kao čovjeka određenog obitelji, prostorom, vremenom i društvenim promjenama koje je promatrao i zapisivao.
Dio razgovora bio je posvećen i samom oblikovanju knjige. Istaknuto je vrijedno grafičko uredništvo Igora Vranješa, čiji je rad pridonio tome da dokumentarna i vizualna građa ne ostane tek prateći materijal, nego ravnopravan dio priče. Fotografije, pisma i razglednice u ovom izdanju funkcioniraju kao svjedočanstva jednoga vremena, ali i kao osobni tragovi koji Gjalskog približavaju današnjim čitateljima.
Knjiga je nastala na tragu istraživačkog i izložbenog rada vezanog uz izložbu „Ksaver Šandor Gjalski – tragovi i sjećanja”, koja je ranije ove godine predstavljena u Gradskoj galeriji Zabok. Izložba i monografija povezane su istom namjerom: sačuvati i predstaviti manje poznate slojeve Gjalskijeva života, osobito one koji se otkrivaju kroz obiteljsku i vizualnu ostavštinu.
Predstavljanje u Kajkaviani pokazalo je da Gjalski i danas ostaje važna poveznica između književnosti, povijesti i zagorskoga kulturnog identiteta. Razgovor o njegovu životu, obitelji i nasljeđu otvorio je prostor za drukčije čitanje poznatog pisca — ne samo kroz njegova djela, nego i kroz tragove vremena, ljudi i prostora koji su ga oblikovali.
Zahvaljujemo autorima i svima koji su nam se pridružili u Kajkaviani na susretu posvećenom očuvanju i promicanju hrvatske književne, kajkavske i zagorske baštine.
