Iza imena Tahyjev grad ne stoji samo priča o Franji Tahyju i Seljačkoj buni. Na brežuljku iznad Donje Stubice nalaze se tragovi života, gradnje, sukoba i svakodnevice koji sežu od prapovijesti i antike do srednjega i ranoga novoga vijeka.
O slojevitoj prošlosti toga lokaliteta govorila je arheologinja dr. sc. Ivana Škiljan na predavanju „Tajne Staroga grada Donja Stubica”, održanom u srijedu, 24. lipnja, u Kajkaviani.
Predavanje je približilo rezultate dosadašnjih arheoloških istraživanja: ostatke obrambenoga jarka, drvene palisade, temelje građevina i ulazne konstrukcije, ali i predmete koji svjedoče o životu nekadašnjih stanovnika utvrde. Keramičko posuđe i pećnjaci, ključevi, staklo i luksuzna majolika otkrivaju kako se na Starome gradu živjelo, branilo i prilagođavalo promjenama vremena. Među osobito zanimljivim nalazima ističe se mali preklopni sunčani sat s upisanom godinom 1558., danas poznat kao Tahyjev sunčani sat.
Arheološki nalazi pritom ne govore samo o svakodnevici, nego i o promjenama koje je lokalitet prolazio zajedno sa svojim vlasnicima. Poseban dio predavanja bio je posvećen obiteljima koje su se tijekom stoljeća izmjenjivale na utvrdi i vlastelinstvu, ali i pitanju zbog čega je upravo Franjo Tahy ostao tako snažno vezan uz ovo mjesto, premda je njime upravljao razmjerno kratko.
Nemiri na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, događaji povezani sa Seljačkom bunom te kasnije književne i umjetničke predodžbe o Tahyu učinili su njegovo ime trajnim dijelom kolektivnoga pamćenja Donje Stubice. Tako je Stari grad kroz vrijeme postao poznatiji kao Tahyjev grad, iako njegova prošlost obuhvaća mnogo više od jednoga vlastelina i jednoga povijesnog sukoba.
Dr. sc. Škiljan govorila je i o propadanju utvrde nakon njezina napuštanja te o istraživanjima koja se i dalje provode. Svaki novi nalaz ne donosi samo odgovor, nego pokazuje i koliko još nepoznatoga krije prostor koji se često svodi na jednu povijesnu osobu i jednu bunu.
Stari grad zato nije tek ruševina ni kulisa poznate povijesne priče. Riječ je o vrijednom lokalitetu koji zaslužuje daljnje istraživanje, zaštitu i sadržaje kroz koje bi njegova prošlost postala vidljiviji dio života Donje Stubice.
Zahvaljujemo dr. sc. Ivani Škiljan na predavanju te svima koji su nam se pridružili u Kajkaviani.
Predavanje se održalo u sklopu programa Kultura na recept 3 – programa u zgradi ljekarnika Fellera, koji sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija i Grad Donja Stubica.