U petak 29.11.2024. u Kajkaviani smo po prvi puta ugostili dr.sc. Barbaru Štebih Golub i svi posjetitelji ovog događanja složili su se da ju želimo češće vidjeti i slušati u našim prostorima. Predavanje o Ignacu Kristijanoviću bilo je zanimljivo, poučno, stručno, ali isto tako i moderno, dinamično, blisko današnjoj publici, intrigantno.
Povjesničari jezika i književnosti Ignaca Kristijanovića nazivali su „posljednjim Mohikancem“
kajkavskog književnog jezika jer je ovaj vjerski pisac, pučki prosvjetitelj, gramatičar, ali isto tako i kanonik zagrebačkoga kaptola, kanonik lektor, čazmanski arhiđakon, naslovni biskup omiški te također vrhovni školski nadzornik, cenzor, dekan i predsjednik Ženidbenoga suda živio i djelovao u vrijeme ilirskog pokreta. Kristijanović je bio svjedok svih društveno-političkih zbivanja koja su dovela do odabira štokavštine kao osnove standardnog književnog jezika, ali se s tim idejama nije slagao i glasno iznosio vlastito mišljenje o potrebi da se nastavi pisati na razvijenom kajkavskom, ili kako on kaže horvatskom jeziku. Doktorica Barbara oslikala je na početku predavanja društveno-povijesni i kulturološki kontekst Kristijanovićeva djelovanja u Hrvatskoj 19. stoljeća, dodala je primjere njegova prosvjetiteljskog djelovanja putem kalendara Danice zagrebečke, navela njegove zasluge kao nabožnog autora i na kraju predstavila svoj projekt Rekonstrukcije Kristijanovićeve Biblije (KRISBI). U arhivima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Nacionalne i sveučilišne knjižnice nalazi se u rukopisima gotovo cijeli prijevod Biblije na kajkavski književni jezik. Nažalost, zbog pomanjkanja financijskih sredstava rukopis nikada nije tiskan i objavljen u cijelosti. Samo neke dijelove Kristijanović je objavljivao u Danici zagrebečkoj. Dodatnu zanimljivost ovim rukopisima daju Kristijanovićeve fusnote kojima je tumačio pojedine, po njegovu sudu, recipijentima nepoznate pojmove te je tim postupkom sukladan suvremenim nastojanjima u kojima se zagovaraju prijevodi bliski suvremenim čitateljima. Zahvaljujući sredstvima Zaklade Adris dr. Štebih Golub dobila je priliku ispraviti istražiti to skriveno kajkavsko blago i ovim nam je predavanjem dala samo kratki uvid u njega.
Kako su znanstveni interes i područja istraživanja dr. Barbare Štebih Golub puno širi od teme o kojoj smo u petak mogli slušati, vjerujemo da će biti još prilika za zajedničke susrete i druženja, čemu se već unaprijed radujemo.
