Nakon raspisivanja javnog poziva za dodjelu priznanja udruge Kajkaviana za 2025. godinu, Povjerenstvo za dodjelu priznanja donijelo je odluku da se „Priznanje za uspješnu zauzetost na očuvanju i njegovanju kajkavske riječi u radu s učenicima osnovnih i srednjih škola“ dodijeli učiteljicama razredne nastave Snježani Sitarić-Knezić iz OŠ Oroslavje i Marini Sušec iz OŠ Josipa Broza u Kumrovcu.
Na godišnjoj sjednici Skupštine Kajkaviana održanoj 20. prosinca 2025. godine odlučeno je da se „Zahvalnica za osobito zalaganje, dugogodišnji predani rad i doprinos u ostvarivanju ciljeva Udruge, kao i za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine“ dodijeli gospodinu Ivanu Lamotu.
Snježana Sitarić-Knezić tijekom svojeg dugogodišnjega rada u Osnovnoj školi Oroslavje posebno se istaknula u sustavnom poticanju dječjeg stvaralaštva na kajkavskom narječju. Sa svojim učenicima kontinuirano sudjeluje na literarnim i dramsko-scenskim smotrama i natječajima, osobito na LiDraNu, gdje redovito ostvaruju zapažene rezultate, uključujući i nastup na državnoj smotri 2025. godine u Vinkovcima. Njezini učenici sudjeluju na brojnim kajkavskim manifestacijama, natječajima i projektima, pri čemu su njihovi radovi često nagrađivani, javno izvođeni i objavljivani u zbirkama, a kroz rad nastaju i vlastiti autorski projekti poput izrade slikovnica i rane kajkavske slovarice. Svojim predanim i dugotrajnim pedagoškim radom značajno doprinosi očuvanju kajkavskoga jezika te razvoju trajnog odnosa djece prema zavičajnoj kulturnoj baštini.
Marina Sušec, učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi Josipa Broza u Kumrovcu, posebno se istaknula u poticanju učenika na izražavanje i stvaranje na kajkavskom narječju. Kao voditeljica dramske skupine i organizatorica školskih aktivnosti okuplja učenike u dramskim, literarnim i kulturnim programima, pokazujući kako se i u manjim generacijama može stvoriti motivirana skupina djece zainteresirane za jezik i glumu. U školskim priredbama s učenicima priprema i postavlja igrokaze na kajkavskom, često koristeći tradicijske predmete prikupljene uz pomoć roditelja, baka i djedova. Sa svojim učenicima sudjeluje na smotrama, natječajima i projektima posvećenima kajkavskoj riječi, potičući interes za zavičajni jezik i kulturni identitet.
Ivan Lamot, dugogodišnji djelatnik u području kulture i bivši pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu i kulturu Krapinsko-zagorske županije, tijekom svojega profesionalnog i društvenog djelovanja značajno je pridonio razvoju kulturnoga života Hrvatskoga zagorja. Kao jedan od osnivača Zajednice kulturno-umjetničkih društava Krapinsko-zagorske županije, dugogodišnji tajnik te član Predsjedništva Hrvatskoga sabora kulture aktivno je sudjelovao u poticanju i razvoju kulturno-umjetničkog amaterizma te u očuvanju tradicijske baštine. Tijekom rada u Županiji bio je pokretač i sudionik brojnih kulturnih projekata, među kojima se ističu izdavanje Umjetničke topografije i Enciklopedije Krapinsko-zagorske županije, kao i aktivnosti usmjerene na očuvanje i obnovu orguljske baštine. Dugogodišnji je član Udruge Kajkaviana i njezina Predsjedništva, a i nakon umirovljenja ostao je aktivno uključen u rad Udruge. Posebno se istaknuo u pokretanju i vođenju projekta „Orguljska baština kajkavskih krajeva“, kojim se promiče vrijednost povijesnih orgulja i potiče njihova suvremena koncertna uporaba, kao i u organizaciji Festivala Orgulje Heferer. Svojim dugogodišnjim radom i predanošću dao je značajan doprinos očuvanju, promicanju i popularizaciji kajkavske kulturne i glazbene baštine.
Priznanja i zahvalnica dodijeljene su na redovnoj izvještajnoj sjednici Skupštine Kajkaviane 23. ožujka 2026. godine.