Ako vas zanima što je to drugačije pridružit ćete nam se na radionicama čitalačke pismenosti.
Tamo nećete saznati da ništa ne možete raditi ako niste motivirani, pa tako ni čitati. To već znate. No ne znate zašto ni jedna od akcija do sada nije pomogla. Zašto nije?
Evo o čemu se radi.
PISA istraživanja najboljim prediktorom vještine čitanja s razumijevanjem izdvajaju znanje o strategijama. Riječ je o alatima, misaonim postupcima kojima se koristimo pri dekodiranju nekog teksta. U našem je slučaju fokus na savladavaju strategija čitanja koje se temelje na zadacima više kognitivne zahtjevnosti tj. zadacima analitičkog/kritičkog mišlljenja (Bloom, analiza).
Kako?
Pomoću cijelog niza misaonih aktivnosti, primjerice – izvođenjem zaključaka na temelju uočenih pravilnosti, formuliranjem i preispitivanjem hipoteza, pronalaženjem obrazaca i odvajanjem bitnoga od nebitnog, otkrivanjem odnosa, otkrivanjem uvjeta pod kojima se nešto događa, predviđanjem ili utvrđivanjem vjerojatnosti da će nastupiti neki događaj ili pojava, razlikovanjem činjenica od vrijednosti, razlikovanjem potkrijepljene i nepotkrijepljene tvrdnje, otkrivanjem perspektive mišljenja, razlikovanjem izrečenih i neizrečenih pretpostavki i prepoznavanje nelogičnosti … Zadaci? Tipovi zadataka? Njih nije moguće oblikovati bez intrigantnih tekstova. I krug se zatvara. Kombinacija strategija više kognitivne zahtjevnosti i intrigantnih, ne jednostavnih, već “tekstova koji otvaraju prozore“ i potiču na razmišljanje snažan je, provjeren način neutraliziranja otpora prema čitanju, način koji mobilizira, koji izaziva znatiželju i i time izravno utječe na potrebu za čitanjem.
A sigurno vas zanima i
zašto jednostavni tekstovi nisu dobri,
zašto učenici koji imaju zahtjevniju i izazovniju nastavu imaju bogatiji i složeniji mozak,
može li se naučiti misliti,
mogu li se iste strategije primijeniti na sve vrste tekstova,
je li teško naći dobar tekst,
što stimulira rast mozga,
koji je najveći problem kod pisanja sažetka,
imaju li tipovi zadataka pri savladavaju strategija čitanja koje se temelje na višim kognitivnim procesima veze sa tipovima zadataka u testovima inteligencije,
zašto mozak, biološki gledano, uči rješavati probleme,
bez koje komponente kognitivna strategija, ona koja izvodi djelovanje, ne može,
je li osposobljenost čitatelja za rješavanje istoga problema u drugačijim uvjetima i u drugim okolnostima učinak primjene i osvješćivanja strategija ili ipak samo stvar DNK?
Što se još dobiva? Suvereno razumijevanje nepoznatoga – književnog, stručnog, znanstvenog, novinskog – teksta.
Radionice će se održavati u tri subote u listopadu – 9. 10., 16. 10. i 23. 10. 2021. s početkom u 9:00 sati u OŠ Bedekovčina, Ljudevita Gaja 13.
Voditeljica radionica: dr. sc. Ankica Crkvenčić
Informacije i prijave: kajkaviana@gmail.com / kajkaviana1@kr.t-com.hr / 049 286 483.