Održana predavanja profesora Paždjerskog o kašupskoj jezičnoj i kulturnoj baštini. Što kašupska revitalizacija može značiti za budućnost kajkavskoga?

Održana predavanja profesora Paždjerskog o kašupskoj jezičnoj i kulturnoj baštini. Što kašupska revitalizacija može značiti za budućnost kajkavskoga?

Prošli petak i subotu održana su dva iznimno sadržajna i poticajna gostujuća predavanja dr. sc. Dušana-Vladislava Paždjerskog, profesora na Odsjeku za slavistiku i balkanologiju Filološkog fakulteta Sveučilišta u Gdanjsku te ravnatelja Instituta za klasične i slavističke studije. Predavanja su okupila zainteresiranu publiku u Donjoj Stubici i Pregradi, a u središtu pozornosti našao se kašupski jezik – regionalni jezik s vrlo zanimljivom i slojevitom poviješću.

Kašupski jezik, baš kao i kajkavski, tijekom stoljeća je prolazio kroz različite faze društvene percepcije: od živog i aktivnog jezika zajednice, preko razdoblja u kojem su ga se govornici – pod utjecajem društvenih i političkih okolnosti – počeli sramiti i potiskivati, sve do gotovo potpunog nestanka iz javnog života. Danas je situacija, zahvaljujući sustavnim naporima kašupske zajednice, posve drugačija. Jezik je revitaliziran, ponosno nosi status regionalnog jezika te je snažno prisutan u obrazovanju, kulturi i javnom prostoru. Upravo u tim procesima moguće je pronaći vrijedne paralele s položajem i razvojem kajkavskog, što je bilo jedno od ključnih polazišta predavačevih izlaganja.

Dr. Paždjerski u svojem je izlaganju istaknuo važnost zajedničkog djelovanja lokalnih kulturnih ustanova, obrazovnih programa i pojedinaca posvećenih očuvanju jezične tradicije. Kroz primjere iz Poljske približio je složeni proces priznanja kašupskoga statusa te načine na koje se jezik ponovno vraća u svakodnevni život – od školskih programa do lokalnih medija i književnosti. Usporedno je otvorio prostor za razmišljanje o tome kako se slični modeli i iskustva mogu primijeniti i na hrvatskom prostoru.


1. predavanje – Kajkaviana, Donja Stubica

Petak, 28. 11. 2025., u 18:00
Tema: Kašupsko-slavenski kulturni odnosi i iskustvo dobivanja statusa regionalnog jezika

Na prvom predavanju govorilo se ponajprije o povijesnim i kulturnim odnosima između kašupskog i drugih slavenskih jezika te o procesu institucionalnog priznanja kašupskog. Publika je imala priliku čuti kako su se jezični aktivisti, kulturne institucije i lokalna zajednica borili za status koji danas uživaju, a predavač je istaknuo i nekoliko ključnih osoba bez kojih taj put ne bi bio moguć.

2. predavanje – Muzej grada Pregrade

Subota, 29. 11. 2025., u 10:00
Tema: Osnovne teme i motivi kašupske narodne pripovijetke i osobe zaslužne za njezino očuvanje

Drugo predavanje bilo je posvećeno književnoj i usmenoj tradiciji kašupskog naroda. Predavač je analizirao tematska obilježja kašupskih pripovijesti, motive koji se u njima ponavljaju te osobe koje su najzaslužnije za prikupljanje, zapisivanje i popularizaciju narodne književnosti. Posebnu je pozornost posvetio ulozi pripovjedne tradicije u oblikovanju identiteta i kulturne samosvijesti zajednice.

Oba su predavanja bila održana na jeziku u potpunosti razumljivom našoj publici, što je dodatno pridonijelo živim raspravama i zanimljivim pitanjima.


Ovaj program dio je Erasmus+ aktivnosti u kojima sudjeluje Kajkaviana kao član zagorskog konzorcija zajedno s Muzejom grada Pregrade, Muzejom Radboa, Gradskom knjižnicom Pregrada i Knjižnicom Krapinske Toplice. Konzorcij djeluje na području neformalnog obrazovanja odraslih te je nositelj Erasmus+ akreditacije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Tijekom ovog ljeta Kajkaviana je bila na Erasmus+ edukativnom putovanju u Poljskoj, gdje je prof. Paždjerski bio naš vodič i tumač, a upravo je to iskustvo potaknulo daljnju suradnju i organizaciju ovih predavanja.

Zaključak koji je iz predavanja jasno izronio jest da revitalizacija jezika nije samo lingvistički, nego i duboko društveni proces – proces koji zahtijeva predanost, znanje i suradnju. Upravo zato ovakvi susreti predstavljaju važan poticaj za promišljanje o očuvanju i vrednovanju kajkavskog i druge lokalne jezične baštine.