Kajkaviana – Društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine osnovana je 9. veljače 1989. u dvorcu Stubički Golubovec, tada zatvorenom spremištu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Glavni inicijator i prvi dopredsjednik i kasnije predsjednik društva u dva mandata bio je bibliotekar Mirko Ivanjek.
Uz osnovnu djelatnost prikupljanja kajkavske knjižne i rukopisne građe te oblikovanja zbirke dostupne korisnicima, postojala je inicijativa za osnivanje Muzeja kajkavske knjige kojem bi Kajkaviana bila nositelj, umjesto NSK-a koji je odustao od muzejskih programa u Stubičkom Golubovcu. Društvo je započelo široku kulturnu djelatnost i do tada za javnost zatvoreni dvorac Stubički Golubovec postao je središte raznovrsnih kulturnih događanja.
U prosincu 1989. postavljena je izložba Tragom hrvatskokajkavske pisane i tiskane riječi kojom je javnosti predstavljen dio zbirke prikupljene donacijom NSK-a i članova društva. Autori izložbe i kataloga su dr. sc. Alojz Jembrih, Mirko Ivanjek, prof. i mr. sc. Ivan Cesarec. Izložba je kasnije postavljena u Ljubljani, Varaždinu i Buzetu.
Veliki izložbeni projekt Kajkaviana Croatica: hrvatska kajkavska riječ koji je obuhvatio kajkavsku riječ tijekom njezina višestoljetna trajanja, ostvaren je u lipnju 1996. u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u suradnji s Družbom „Braća hrvatskoga zmaja“, a na projektu je surađivalo dvadesetak uglednih znanstvenika. Opsežan katalog izložbe koji je uredio A. Jembrih i danas je nezaobilazni priručnik istraživačima kajkavske jezične i književne baštine, a izložba je u Vjesnikovoj anketi proglašena jednim od triju najvažnijih izložbenih projekata godine. Svedena samo na građu iz Kajkavianine zbirke, izložba je potom postavljena u Ozlju, Krapini, Zaboku, Zaprešiću i u nekoliko knjižnica u Zagrebu.
Uz potporu Ministarstva kulture RH otvorena je u Stubičkom Golubovcu 2002. stalna izložba Kajkaviana Croatica kao skromnija inačica ranije planirana Muzeja kajkavske knjige i mjesto je edukacije za učenike i studente.
Nastojeći pokazati bogatu kulturnu i povijesnu baštinu kajkavskoga područja, osobito Hrvatskog zagorja, Kajkaviana je tijekom dva desetljeća priredila brojne izložbe u vlastitome, ali i u drugim prostorima: Krapinske Toplice kroz povijest, Gospodarstvo u prošlosti, Stubica od starine varoš, Graditeljska baština Donje Stubice, Poboj sisečki kao književna i povijesna tema“, potom desetak izložbi likovnih umjetnika (Z. Drempetić Hrčić, Zlatko Čular, I. Mlinarić, Marija Barbarić Fanuko). U suradnji s Knjižničarskim društvom Krapinsko-zagorske županije 2006. u Stubičkome Golubovcu postavljena je izložba Knjižno blago Hrvatskog zagorja uz koju je održan i znanstveni kolokvij (izlaganja su tiskana u časopisu Hrvatsko zagorje, 2007./1-2).
Nakladnička djelatnost Kajkaviane započela je 1991. Do danas je izdano 20-ak knjiga različitog sadržaja: pretisci starije književnosti, djela kulturološkog sadržaja koja se bave Hrvatskim zagorjem i u manjem opsegu djela suvremenih autora pisana na kajkavskom i na standardu. Od 1995. Kajkaviana je nakladnik časopisa za kulturu Hrvatsko zagorje. Izdana su dva nosača zvuka: izvorni zapis glazbe gornjostubičkog kraja “L΄jepa naša lipa stara” (1996.) i “Pušlec” (1999.) najpoznatiji kajkavski napjevi u izvedbi za klavir i flautu.
U okviru glazbene djelatnosti, tijekom dvaju desetljeća organizirano je stotinjak koncerata ponajviše klasične glazbe, ali drugih glazbenih žanrova (jazz, šansona, etno). U palači Stubičkog Golubovca nastupali su renomirani hrvatski i inozemni glazbenici (F. Došek, R. Lorković, S. Milenkovich, Pavica Gvozdić, Višnja Mažuran, Rajka Dobronić, Ana Vidović, Gabi Novak i Arsen Dedić), a održavani su i programi uglednih međunarodnih festivala (Muzički bienalle Zagreb, Varaždinske barokne večeri, U zvucima mjesta).
Katalogizirana zbirka u vlasništvu Kajkaviane bogatstvom svojega knjižnog fonda te brojem i rijetkim primjercima kajkavske knjižne građe ubraja se u najbogatije i najvrednije ne samo na području Hrvatskog zagorja već je i među bogatijima u Hrvatskoj. Sastoji se od knjižne građe (oko 1.000 svezaka rariteta i 10.000 novije građe), periodike i novina, rukopisa, zemljovida, grafičke, glazbene i zbirke premeta. Zbirka je preko kataloga dostupna korisnicima, najčešće studentima i stručnjacima.
Za doprinos u promicanju kulturne baštine, osobito kajkavske, Kajkaviana je dobitnik nekoliko priznanja (Povelja Republike Hrvatske, 2006.; Plaketa Krapinsko-zagorske županije, 1999.; Plaketa općine D. Stubica, 1998.).
Lit.
Enciklopedija Hrvatskog zagorja, „Kajkaviana“, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2017., 378, 379.