Designer: Kajkaviana © 2014

Kajkaviana – Društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine osnovana je 9. veljače 1989. u dvorcu Stubički Golubovec, tada zatvorenom spremištu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Glavni inicijator i prvi dopredsjednik i kasnije predsjednik društva u dva mandata bio je bibliotekar Mirko Ivanjek. 

Uz osnovnu djelatnost prikupljanja kajkavske knjižne i rukopisne građe te oblikovanja zbirke dostupne korisnicima, postojala je inicijativa za osnivanje  Muzeja kajkavske knjige kojem bi Kajkaviana bila nositelj, umjesto  NSK-a koji je odustao od muzejskih programa u Stubičkom Golubovcu. Društvo  je započelo  široku kulturnu djelatnost  i do tada za javnost zatvoreni  dvorac Stubički Golubovec  postao je središte raznovrsnih kulturnih događanja. 

U prosincu 1989. postavljena je izložba Tragom hrvatskokajkavske pisane i tiskane riječi kojom je javnosti predstavljen dio  zbirke prikupljene donacijom NSK-a i članova društva. Autori izložbe i kataloga su dr. sc. Alojz Jembrih, Mirko Ivanjek, prof.  i mr. sc. Ivan Cesarec. Izložba je kasnije  postavljena u Ljubljani, Varaždinu i Buzetu. 

Veliki izložbeni projekt Kajkaviana Croatica: hrvatska kajkavska riječ koji je obuhvatio kajkavsku riječ tijekom njezina višestoljetna trajanja, ostvaren je u lipnju 1996. u  Muzeju za umjetnost i obrt  u Zagrebu u suradnji s Družbom „Braća hrvatskoga zmaja“, a  na projektu je surađivalo  dvadesetak uglednih znanstvenika. Opsežan katalog izložbe koji je uredio  A. Jembrih i danas je nezaobilazni priručnik istraživačima kajkavske jezične i književne baštine, a izložba je u Vjesnikovoj anketi proglašena jednim od triju najvažnijih izložbenih projekata  godine. Svedena samo na građu iz Kajkavianine zbirke, izložba je potom  postavljena u Ozlju, Krapini, Zaboku, Zaprešiću i u nekoliko knjižnica u  Zagrebu. 

Uz potporu Ministarstva kulture RH otvorena je u Stubičkom Golubovcu 2002. stalna izložba Kajkaviana Croatica kao skromnija inačica ranije planirana Muzeja kajkavske knjige i  mjesto je edukacije za učenike i studente. 

Nastojeći pokazati  bogatu kulturnu i povijesnu baštinu kajkavskoga područja, osobito Hrvatskog zagorja, Kajkaviana je tijekom dva desetljeća priredila brojne izložbe  u vlastitome, ali i u drugim prostorima: Krapinske Toplice kroz povijest, Gospodarstvo u prošlosti, Stubica od starine varoš, Graditeljska baština Donje Stubice, Poboj sisečki kao književna i povijesna tema“,  potom desetak   izložbi  likovnih umjetnika   (Z. Drempetić Hrčić, Zlatko Čular, I. Mlinarić,  Marija Barbarić Fanuko). U suradnji s Knjižničarskim društvom Krapinsko-zagorske županije 2006. u Stubičkome Golubovcu postavljena je izložba Knjižno blago Hrvatskog zagorja uz koju je održan i znanstveni kolokvij (izlaganja su tiskana u časopisu Hrvatsko zagorje, 2007./1-2). 

Nakladnička djelatnost Kajkaviane započela je 1991. Do danas je izdano 20-ak knjiga različitog sadržaja: pretisci starije književnosti, djela kulturološkog sadržaja koja se bave Hrvatskim zagorjem i u manjem opsegu djela suvremenih autora pisana na kajkavskom i na standardu. Od 1995. Kajkaviana je nakladnik časopisa za kulturu Hrvatsko zagorje. Izdana su  dva nosača zvuka: izvorni  zapis glazbe gornjostubičkog kraja „L΄jepa naša lipa stara“ (1996.) i „Pušlec“ (1999.)  najpoznatiji kajkavski napjevi u izvedbi za klavir i flautu.

U okviru glazbene djelatnosti, tijekom dvaju desetljeća organizirano je stotinjak koncerata ponajviše klasične glazbe, ali drugih glazbenih žanrova (jazz, šansona, etno). U palači Stubičkog Golubovca nastupali su renomirani hrvatski i inozemni glazbenici (F. Došek. R. Lorković, S. Milenkovich, Pavica Gvozdić, Višnja Mažuran, Rajka Dobronić, Ana Vidović, Gabi Novak i Arsen Dedić), a održavani su i programi uglednih međunarodnih festivala (Muzički bienalle Zagreb, Varaždinske barokne večeri, U zvucima mjesta).

Katalogizirana zbirka u vlasništvu Kajkaviane  bogatstvom svojega knjižnog fonda te brojem i rijetkim primjercima kajkavske knjižne građe ubraja se u najbogatije i najvrednije ne samo na području  Hrvatskog zagorja već je i među bogatijima u Hrvatskoj. Sastoji se od knjižne građe (oko 1.000 svezaka rariteta i  10.000  novije građe), periodike i novina, rukopisa, zemljovida, grafičke, glazbene i zbirke premeta. Zbirka je preko kataloga dostupna korisnicima, najčešće studentima i stručnjacima. 

Za doprinos u promicanju kulturne baštine, osobito kajkavske, Kajkaviana je dobitnik  nekoliko priznanja (Povelja Republike Hrvatske, 2006.; Plaketa Krapinsko-zagorske županije, 1999.; Plaketa općine D. Stubica, 1998.).

       

Lit.

 

Enciklopedija Hrvatskog zagorja, „Kajkaviana“, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2017., 378, 379.

 

 

 

 



Kajkaviana: društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje kajkavske kulturne baštine

Golubovečka ulica 42
49240 Donja Stubica
Radno vrijeme: 9:00 - 13:00 radnim danom, vikendom uz najavu
Tel/fax: 049/286-463
E-mail: kajkaviana@kr.t-com.hr E-mail: kajkaviana1@kr.t-com.hr
.